Promjene vremena i njihov utjecaj

promjena vremena

Medicinski djelatnici odavno prate vezu između vremenskih prilika i bolesti. Zbog odavno utvrđene činjenice da vrijeme utječe na ljudsko zdravlje, liječnici često, iz preventivnih razloga, upozoravaju na moguće zdravstvene probleme kod određene vremenske prognoze.

Općenito, na iznenadne promjene vremena ponajviše reagiraju kronični bolesnici, starije osobe, djeca i svi oni kojima je pao imunitet. Zdravstvene tegobe redovito se manifestiraju u vrijeme smjene godišnjih doba. Pouzdano se zna, dugogodišnjim istraživanjem, da upadom toplog vlažnog zraka u neko područje u vrijeme zime – negativno utječe na osobe s kroničnim oboljenjima organa za disanje i niskim krvnim tlakom. Takvi bolesnici jednako reagiraju i u vrijeme ljeta, kada je toplo i zagušljivo vrijeme. Njima zasićenost arterijske krvi kisikom može pasti sa 98 na 94 posto, što izravno utječe na zdravlje. Odavno je poznato da, primjerice, hladnoća, praćena jakim vjetrom i znatnim porastom atmosferskog tlaka, izaziva spazam, grč krvnih žila te krize povišenog krvnog tlaka, infarkt srca i moždane udare.

Osim na zdravlje, vrijeme utječe i na raspoloženje, ponašanje i opće dobro osjećanje. Obično se tegobe javljaju kod naglih promjena temperatura zraka, naglog pada atmosferskog tlaka ili prilikom naglog porasta vlažnosti zraka. Dodatni čimbenici koji utječu na zdravlje su razina peludi u zraku i vjetrovi.

Osim učinka na ponašanje i raspoloženje, europski znanstvenici zaključili su da postoji nekoliko stanja koja se najčešće javljaju ili pogoršavaju ovisno o vremenskim uvjetima: poremećaji spavanja, glavobolja i migrena, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, "fantomska bol" i bol u području ožiljka, fibromijalgija. Za neka od navedenih stanja postoji znanstveno objašnjenje. Do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima. Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sustavu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce.

U Klinici za neurologiju KBC Sestre milosrdnice praćena je dinamika dolazaka u Hitnu neurološku ambulantu tijekom tri godine. Uočeno je da najviše hitnih neuroloških stanja, a tako i moždanih udara, ima za naglih vremenskih promjena, osobito pri naglom padu atmosferskog tlaka, porastu vlažnosti ili tijekom naglog zatopljenja ili zahladnjenja.