Utjecaj Cellianta na krvožilni sustav

krvožilni sustav

ŠTO JE KRVOŽILNI SUSTAV?

Krvožilni sustav se sastoji od srca, arterija, vena i kapilara pomoću kojih krv putuje cijelim tijelom. Krvotok je kolanje krvi kroz tijelo sustav krvnih žila. Krvožilni sustav dijelimo na mali i veliki.

Što je mali krvotok?

Iz desne pretkomore krv se ulijeva u desnu komoru. Tu počinje krug malog krvotoka ili plućne (pulmonalne) cirkulacije. Desna komora pumpa krv u pulmonalnu (plućnu) arteriju koja se razgranava na desnu i lijevu granu za desno, odnosno lijevo pluće. U plućima se ove grane dalje bogato razgranavaju sve do kapilara – mikroskopski sitnih krvnih žilica. Krv koja je desnom komorom poslana u pluća biva u plućima oslobođena od ugljen-dioksida, a dobija kisik iz udahnutog zraka. Potom se preko tzv. plućnih vena vodi do srca i plućne vene ulijevaju se u lijevu pretkomoru. Tu se zatvara mali krvotok ili plućna cirkulacija.

Što je veliki krvotok?

Veliki krvotok starta s lijevom komorom koja pumpa krv u aortu. Aorta se grana na arterije koje dolaze do svih organa i tkiva i donose im kisik i hranjive tvari. Krv koja dođe do organa preda im kisik, a preuzme ugljen-dioksid i venama se vraća ka srcu. Iz gornjih dijelova tijela krv se sabira ka tzv. gornjoj šupljoj veni, a iz donjih dijelova tijela i trbušnih organa krv se sabira ka tzv. donjoj šupljoj veni. Obje ove vene ulijevaju se u desnu pretkomoru. Ovo zatvara tzv. veliki krvotok.

KRVNE ŽILE, ARTERIJE, VENE I KAPILARE

KRVNE ŽILE prolaze kroz čitav organizam u svim smjerovima ; one donose krv do svih stanica i vraćaju ju natrag u srce. Tri su vrste krvnih žila : arterije, vene i kapilare.

ARTERIJE - krvne žile koje krv izvode od srca i odvode je po tijelu

VENE - krvne žile koje krv iz tijela dovode u srce

KAPILARE - najtanje krvne žile

Vene i arterije mogu biti sužene (ateroskleroza) i proširene (varikozitet).

ŠTO JE ATEROSKLEROZA?

ateroskleroza

Krv prolazi kroz arterije kao kroz cjevčice noseći sobom kisik i hranjive materije kako bi nahranila tkiva i organe posvuda u našem tijelu. Normalno je protok krvi neometan i tkiva i organi se ishranjuju i funkcioniraju bez poteškoća. Međutim, u nekih osoba s vremenom dolazi do odlaganja nekih tvari, prije svega masnoća i kolesterola, kasnije i kalcija, u unutarnji sloj zida arterija. Ovo uzrokuje lokaliziranu upalu u zidu arterije i zadebljavanje zida arterije, koje se izboči prema unutra i sužava arteriju. Tako nastaje stenoza (suženje) arterije, a može nastati i potpuno začepljenje (okluzija) s totalnom blokadom protoka krvi kroz arteriju. Stenoza ometa i usporava protok krvi “nizvodno” od mjesta suženja i remeti funkciju organa ili dijela organa kojeg sužena arterija snabdijeva krvlju. Ovaj poremećaj nazivamo aterosklerozom.

Ateroskleroza se može javiti na bilo kojoj arteriji u organizmu i čini najveći dio grupe bolesti koju nazivamo kardiovaskularne bolesti. Najopasnija lokalizacija ateroskleroze je na arterijama srca i arterijama mozga, iako se može javiti i na bilo kojem drugom mjestu u tijelu. Ateroksleroza na arterijama srca manifestira se u vidu koronarne bolesti (infarkt miokarda – srčani udar, angina pectoris i ishemijska srčana slabost), a na arterijama mozga kao cerebrovaskularna bolest (moždani udar, tranzitorni ishemički atak, reverzibilni ishemički neurološki deficit, vaskulo-degenerativne promjene na mozgu, demencija vaskularnog porijekla itd).

Kardiovaskularne bolesti u razvijenom svijetu, zemljama u razvoju i tranziciji čine oko 50-56% uzroka svih smrti, dok su u 44 - 50% uvršteni svi drugi mogući uzroci smrti (rak, ozljede i nasilna smrt, infektivne bolesti, bolesti pluća itd). U sklopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti (ukunpno 56 % svih uzroka smrti), koronarna bolest ubija oko 26-28 % osoba u Europi, a cerebrovaskularna bolest oko 18 % osoba u Europi. Ateroskleroza se može liječiti, a i prevenirati.

ŠTO JE VARIKOZITET VENA?

varikozitet vena

Varikozne vene su proširene površne vene u nogama. Obično nema jasnog uzroka. Varikozne vene su u pravilu asimptomatske, ali mogu uzrokovati osjećaj punoće, pritiska, boli ili hiperestezije u nogama. Dijagnoza se postavlja na osnovi fizikalnog pregleda. Liječi se kompresijom, njegom rane, skleroterapijom i kirurški.

Varikozne vene se mogu pojaviti samostalno ili u sklopu kronične venske insuficijencije.

Etologija je nepoznata, ali varikoziteti vena mogu nastati zbog primarne insuficijencije venskih zalistaka uz refluks krvi, ili primarne dilatacije venskog zida zbog slabe građe. U nekih osoba, varikoziteti nastaju zbog kronične venske insuficijencije i venske hipertenzije. Većina zahvaćenih osoba nema jasne čimbenike rizika. Varikoziteti se često pojavljuju unutar obitelji, što upućuje na genetsku komponentu. Češće se javljaju u žena, zato što estrogen utječe na vensku strukturu, a trudnoća povisuje tlak u venama zdjelice i nogu.

SIMPTOMI, ZNAKOVI I DIJAGNOZA

Varikozne vene u početku mogu biti napete i palpabilne, ali ne i vidljive. Kasnije se sve više povećavaju, izbočuju se i postaju vidljive; uzrokujući osjećaj punoće, umora, površinske boli i hiperestezije u nogama. Najbolje su vidljive dok bolesnik stoji. Zbog nejasnih razloga, rijetko se razvijaju stazni dermatitisa i ulkusi nastali zbog venske staze. Kada se pojave promjene na koži (induracija, pigmentacija, ekcem), najčešće nastaju u području medijalnog maleola. Ulkusi se mogu javiti nakon minimalne traume u zahvaćenom području; oni su mali, površni, bolni.

Varikoziteti vena mogu i trombozirati, uzrokujući bol. Također, mogu uzrokovati i venske bule u koži, koje mogu rupturirati i krvariti nakon minimalne traume.

Dijagnoza je obično očigledna već prilikom fizikalnog pregleda.

Liječenje je usmjereno na olakšavanje simptoma, poboljšanju izgleda noge, i u nekim slučajevima, prevenciji komplikacija, a sastoji se od primjene kompresivnih čarapa i lokalne njege rane.

Injekcijska terapija (skleroterapija) i kirurški zahvat su indicirani za prevenciju rekurentne tromboze varikoziteta vena i kod kožnih promjena; ovi se zahvati također često koriste i zbog kozmetičkih razloga. Skleroterapija koristi iritans (natrijev tetradecil sulfat) kojim se potiče tromboflebitička reakcija koja fibrozira i okludira venu; ipak, mnoge varikozne vene se rekanaliziraju. Kirurški zahvat koristi podvezivanje ili vađenje dugih, a ponekad i kratkih vena safena. Ovi zahvati kratkotrajno ublaže simptome, ali dugoročna učinkovitost je mala.

Neovisno o načinu liječenja, razvijaju se nove varikozne vene, pa liječenje često valja nastaviti doživotno.

ŠTO JE VENSKA A ŠTO ARTERIJSKA TROMBOZA?

Razlikujemo vensku i arterijsku trombozu, ovisno u kojoj se krvnoj žili ugrušak formira. Učestalo se pojavljuje u oba spola, a rizik raste nakon 45. godine te je češća u muškaraca nego u žena.

Tromboza je formiranjeunutar krvne žile uslijed čega dolazi do sprečavanja normalnog toka krvi kroz sustav cirkulacije. Mehanizam stvaranja ugruška je normalniobrambenimehanizam organizma kojim se kod ozljede krvne žile sprečava krvarenje i iskrvarenje. Tromboza nastaje kada se ugrušak stvara neočekivano, kada nema ozljede krvne žile, ali postoje neka druga patološka stanja koja prethode trombozi.

Venska tromboza nastaje u sustavu vena. Najčešće se o radi o dubokim venama nogu u području vena potkoljenica ili natkoljenica. Venska tromboza također može nastati i u raznim venama unutrašnjih organa poput vena bubrega, jetre, mozga ili pak rjeđe u venama ruku.

S druge strane, arterijska tromboza nastaje u arterijama, a najčešće se pojavljuje kao posljedica pucanja aterosklerotskog plaka, odnosno masnih naslaga u krvnoj žili. Ona uzrokuje infarkt srca, moždani udar ili plućnu emboliju, što su potencijalno smrtonosna stanja. Može izazvati i infarkt drugih organa, no takvi su slučajevi puno rjeđi.

Do stvaranja tromboze najčešće dolazi zbog promjena u svojstvu krvi te se zbog toga povećava šansa za stvaranjem ugrušaka. Ta se stanja nazivaju hiperkoagulabilnim stanjima, a radi se o urođenim genetskim poremećajima, no mogu biti i stečeni.

Osim toga, tromboza se često pojavljuje kod:

  • bolesti stijenke krvnih žila, a najčešće se radi o bolesti unutarnjeg sloja stijenke

  • kod ateroskleroze cijelu unutarnji sloj stijenke krvnih žila je blago upaljen te je time sklon stvaranju masnih i kalcificiranih naslaga koje mogu puknuti i stvoriti tromb u krvnoj žili

  • usporeni tok krvi također doprinosi stvaranju tromba u krvnoj žili, najčešće se pojavljuje kod srčanih aritmija kada dio krvi uslijed nepravilnih kontrakcija srca ostaje u srca i stvara se ugrušak koji može otići u sustavnu cirkulaciju i udaljene organe

  • nakon većih operativnih zahvata, uslijed dugotrajnog mirovanja i u malignim bolestima može doći do nastanka ugruška u krvnoj žili, najčešće u dubokim venama nogu

vene

SIMPTOMI ARETERIJSKE I VENSKE TROMBOZE

Simptomi duboke venske tromboze nogu ili ruku su crvenilo kože, bolnost, otok, osjećaj topline. Ponekad su ti simptomi vrlo izraženi, a ponekad gotovo da ih i nema.

Glavni simptom arterijske tromboze su bol u prsnom košu ako je došlo do infarkta srca, otežano disanje i znojenje, a u slučaju moždanog udara dolazi do gubitka svijesti i smetnji motoričkih funkcija. Kod plućne embolije, odnosno u slučajevima kada ugrušak otputuje u pluća, dolazio do teškog disanja, kašlja i nelagode u prsima.

DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Kako bi se tromboza dijagnosticirala, potreban je klinički pregled, a ona se dokazuje uz pomoć laboratorijskih nalaza i ultrazvuka krvnih žila.

Tromboza se u pravilu liječi u bolnici, primjenom različitih lijekovakoji djeluju tako da otapaju ugrušak u krvi. To su lijekovi koji se počinju uzimati pod liječničkim nadzorom i kasnije se pažljivo doziraju uz česte kontrole i stalni nadzor liječnika. U nekim stanjima moguće je izvesti operativni zahvatkojim se odstranjuje ugrušak iz cirkulacijskog sustava ili pak manje invazivan zahvat kada se u krvnu žilu ugrađuje tzv. stent ili prohodnicana mjestu stvaranja ugruška što krvnu žilu čini prohodnom i omogućuje normalan tok krvi.

Ističe kako se nakon duboke venske tromboze nogu preporučuje izbjegavanje dugotrajnog mirovanja te se potiče fizička aktivnost poput šetnje.

Nerijetko se nakon duboke venske tromboze nogu preporučuje nošenje elastično kompresivnih čarapa. Da bi se prevenirala tromboza potrebno je slušati liječničke savjete o redovitom uzimanju lijekova, zdravoj prehrani i fizičkoj aktivnosti.

KOJI JE UTJECAJ CELLIANTA NA KRVOŽILNI SUSTAV?

Celliant klinički dokazano potiče cirkulaciju, podiže volumen kisika u krvi i tkivu do 29%, te regulira temperaturu tijela. Rezultati terapije Celliantom su smanjenje bolova, grčeva i trnaca, ubrzani oporavak kod zarastanja ranica na koži, itd. Prema kliničkim studijama iz 2003.god., zaključeno je da povećanje količine kisika od 8-14% u roku od sat vremena pojačava cirkulaciju dovoljno da poboljša zarastanje rana i eliminira posljedice poremećaja u cirkulaciji. 2008.god. novo istraživanje dokazalo je da je u roku od samo jednog sata nošenja proizvoda s Celliantom, količina kisika u koži narasla od 10 do 24%, ovisno o organizmu ispitanika.

Kliničke studije znanstvenika iz USA pokazale su da Celliant ima i analgetička svojstva, te da su ispitanici koji su nosili proizvode od Cellianta osjetili 2,7% manje bolova od onih koji su nosili placebo proizvode.

Iako na tržištu postoje slični proizvodi, niti jedno rješenje dosad nije ponudilo cjelovito terapeutsko djelovanje.

PREVENTIVNE ČARAPE ZA VENE SA CELLIANTOM

preventivne čarape s celliantom

Preventivne čarape za vene su kompresijske čarape koje osim što svojom kompresijom vrše pritisak na mišiće koji vrše pritisak na vene i tiskaju krv suprotno sili gravitacije/ prema srcu, također su sa plantarne strane obložene 100 % -im udjelom Celliant vlakna. Kombinacijom kompresije i Cellianta osobama koje imaju problema sa gore navedenim bolestima poboljšava se protok krvi, prevenira se venska tromboza, samim time i venski ulkusi.

Osim same prevencije i/ili terapije koje osobe sa kardiovaskularnim bolestima trebaju koristiti preventivne čarape, također se preporučava nošenje ostalih čarapa iz programa Oxygen Optimal.

Osobe koje već imaju venski ulkus na potkoljnici, skočnom zglobu, peti, ili nekom drugom dijelu potkoljenice preporučava se nošenje Oxygen Optimal čarape preko obloga za rane, jer je već poznato djelovanje Cellianta također učinkovito i preko samih obloga.

UTJECAJ CELLIANTA NA OSOBE SA VENSKIM ILI ARTERIJSKIM TROMBOM

celliant

Osobama koje imaju arterijski ili venski tromb NE PREPORUČAVA se nošenje Oxygen Optimal čarapa, jer postoji mogućnost poticanja kretanja samog tromba.

Tako može doći do prethodno već navedenih komplikacija poput inzulta.

ŠTO SAVJETOVATI OSOBAMA KOJI IMAJU PROBLEMA SA TROMBOM?

Osobama koje klinički dokazano imaju tromb bilo gdje u tijelu ni u kojem slučaju ne poticati cirkulaciju bilo kojim proizvodom, pa tako i Celliantom u Oxygen Optimal programu.

Za takva stanja potrebna su liječničke konzultacije, medikamentozna terapija, i sami liječnički pregledi poput Color Dopplera.

Ono što se može ponuditi od proizvoda Terraproma su biljni gelovi poput Zmijskoj gela ili Kesten gela koji će pomoći ublažiti simptome kardiovaskularnih bolesti, i ne šteti poticanju venskog ili arterijskog tromba.

balzam-gel


Sanja Gavrić, fizioterapeut