Utjecaj vremenskih promjena na visoki i niski krvni tlak

ŠTO JE KRVNI TLAK?

Krvni tlakje tlak kojim krv djeluje na stjenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom. Tlak se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola) tlak se snizuje. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnog tlaka: gornja vrijednost (sistolički) i donja vrijednost (dijastolički) tlak. Krvni je tlak promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uvjeta.

ŠTO ZNAČE BROJKE?

tlakomjer

Visina krvnoga tlaka određuje se mjerenjem tlaka u arterijama. To se radi pomoću tlakomjera. Tlakomjer se sastoji od orukvice koja se omota oko nadlaktice i može se napuhati, zračne pumpe i standardiziranog mjerača tlaka ili digitalnog mjerača.

Krvni tlak se izražava u milimetrima žive (mm Hg). Mjera se odnosi na to koliko visoko tlak u arterijama može podići živu na tlakomjeru.

NORMALAN KRVNI TLAK

N ormalna vrijednost krvnog tlaka koja omogućuje život, a ne oštećuje sustav krvnih žila, jest prosječno 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Neke osobe imaju normalno nešto niže vrijednosti tlaka što je posljedica građe njihovog tijela. To je fiziološko stanje i samo po sebi ne znači bolest. U prvih nekoliko mjeseci nakon rođenja krvni je tlak dojenčeta oko 100/65 mm Hg . Tijekom djetinjstva tlak polako raste. S godinama zbog starenja vrijednosti krvnog tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnog krvnog tlaka.

Ako je sistolički tlak između 120 i 139 mm Hg, a dijastolički između 80 i 89 mm Hg govorimo o kategoriji koju nazivamo predhipertenzija.

Ako imate predhipertenziju, to znači da vam je krvni tlak povišen iznad normalnoga, ali još uvijek nije dostigao granicu visokog tlaka. Predhipertenzija bi trebala poslužiti kao upozorenje da je vrijeme za promjene u načinu života koje će pridonijeti sniženju tlaka. Ako imate predhipertenziju tada je u vas povećani rizik od nastanka srčano-krvnožilnih bolesti, bolesti bubrega i moždane kapi.

srce

SVAKODNEVNI USPONI I PADOVI

Kad izmjerimo krvni tlak dobivamo informaciju o visini tlaka u trenutku mjerenja. Tijekom dana tlak se prirodno mijenja. Raste tijekom aktivnih razdoblja kad srce mora više raditi, primjerice tijekom tjelovježbe. Smiruje se kad se odmaramo pa je potrebna manja srčana aktivnost, kao kad spavamo. Tlak se također mijenja s promjenama u položaju tijela, kao kad iz ležećega ustajemo u sjedeći ili u stojeći položaj.

Hrana, alkohol, boli, stres i snažni osjećaji također podižu tlak. Čak i dok spavamo, tlak može porasti zbog snova koje sanjamo. Takvi su usponi i padovi potpuno normalni.

Tlak se čak mijenja s promjenom doba dana. Arterijski tlak slijedi prirodnu izmjenu tijekom razdoblja od 24 sata. Obično je najviši u jutarnjim satima nakon što se probudimo i postanemo aktivni. Obično ostaje na istoj razini tijekom dana, a zatim kasno navečer počinje padati. Najnižu granicu dosegne u ranim jutarnjim satima dok spavamo. Takve izmjene u razdoblju od 24 sata poznate su kao 24-satni ritam.

Ako radite uvečer ili noćnu smjenu, 24-satni ritam vašeg tlaka razlikovat će se od osobe koja radi danju pa će biti uže povezan s vašim rasporedom rada i odmaranja. Razlog tomu jest taj što se 24-satni ritmovi mijenjaju s promjenom aktivnosti.

ŠTO JE POVIŠEN KRVNI TLAK?

Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka (hipertenzije) ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Ako se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta tlak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni tlak. Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih žila. Posljedica je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke. Povišeni krvni tlak u skoro svim slučajevima je bolest poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizičkog napora do autonomnoga živčanog sustava endokrinih žlijezda koje izlučuju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i zato se tlak povisi preko normale.

KOJE SU POSLJEDICE POVIŠENOG KRVNOG TLAKA?

Neliječeni povišeni krvni tlak dugo može proći bez tegoba. No, to ne znači i da nema posljedica. Posebice stradaju neki organi: 

Srce strada zbog toga što stalno mora pokretati krv s mnogo više napora i energije. Zato zadeblja srčani mišić pa se razvija hipertrofija lijeve srčane klijetke. Hipertrofija (zadebljanje) lijeve klijetke je u prvo vrijeme koristan hemodinamski adaptacijski mehanizam. Kasnije dolaze do izražaja negativni hemodinamski i drugi utjecaji hipertrofije. Dolazi do postepenog razvoja hipertenzivne bolesti srca. Hipertrofičan mišić podložan je pojavi poremećaja srčanog ritma (ekstrasistole). Također dolazi do zatajenja rada srca, s nakupljanjem krvi u plućima i nogama. I jedno i drugo stanje dovode do visokog stupnja invaliditeta i onemogućuju normalan život. Zadebljali srčani mišić slabije je prokrvljen, tako da se češće javlja i koronarna bolest (angina pectoris), a bitno češće se dogodi infarkt.

Mozak strada najdramatičnije. Oštećene krvne žile pod povišenim tlakom pucaju i dolazi do moždanog udara. On često za posljedicu ima invalidnost - nemogućnost govora, pokretanja ruku ili nogu (paralizu). Život nakon moždanog udara skoro uvijek gubi na kvaliteti. Moždani je udar zapravo najčešća komplikacija koja se povezuje s povišenim tlakom. Zbog njegove pojave povezane s povišenim krvnim tlakom po prvi puta je i spoznata opasnost neliječene hipertenzije.

Bubrezi stradaju jer imaju veliki protok krvi, budući da je moraju očistiti od štetnih tvari. Količina bjelančevina u mokraći jedna je od dobrih provjera stupnja oštećenja svih organa povišenim tlakom. Bolesnici s hipertenzijom i oštećenim bubrezima često završavaju na dijalizi ili čekaju presađivanje bubrega.

Oči propadaju jer su krvne žile u očnoj pozadini vrlo osjetljive i nježne. Krvarenje dovedi do gubitka vida u dijelovima oka. Gubi se oštrina vida, ali se i smanjuje vidno polje. Budući da su ove nježne žile prve na udaru povišenoga tlaka, a mogu se vidjeti posebnom napravom (fundoskopom), njihov je pregled osnovni u nizu pretraga posljedica povišenoga krvnog tlaka.

Aorta (najveća arterija u tijelu) - Ako su stijenke aorte aterosklerotski promijenjene, pod djelovanjem visokoga tlaka može doći doslovno do rasprsnuća aorte. To stanje završava redovito smrću unatoč pokušajima brze operacije. I bez ovako dramatičnog ishoda, aorta strada u dugotrajnom tlakovnom opterećenju tako da postaje tvrda, neelastična i sklonija proširenju (aneurizmi) .

I drugdje u tijelu stradaju krvne žile, što se vidi u smanjenoj funkciji organa kojima dovode krv. Oštećenja izazvana drugim čimbenicima (pušenje, šećerna bolest, visoke masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, stres) ubrzana su zbog povišenoga tlaka. Žile stare puno brže, a komplikacije na organima koje opskrbljuju krvlju javljaju se ranije nego inače. 

ŠTO JE NIZAK KRVNI TLAK?

Nizak krvni tlak se definira kao vrijednost krvnog tlaka koja je niza od normalno očekivane za pojedinu osobu u zadanim uvjetima i relativan je pojam. Vrijednosti krvnog tlaka razlikuju se ovisno o aktivnosti, dobi, lijekovima i zdravstvenom stanju. Krvni tlak koji je granično nizak za jednu osobu može biti ˝normalan˝ za drugu. Najvažniji čimbenik pritom jest kako se tlak mijenja u različitim uvjetima. Veliko je pitanje koliko nizak treba biti krvni tlak kako bi se dugotrajno stanje niskog krvnog tlaka označilo kao bolest - kronična hipotenzija sa simptomima i/ili smanjenjem kvalitete života. Povišen krvni tlak je odavno prepoznat kao značajan zdravstveni problem. Iako postoje istraživanja koja dokazuju kako i nizak krvni tlak može uzrokovati simptome, poremećaje i smanjiti kvalitetu života, oko ovog stanja ima mnogo nedoumica. Mišljenja liječnika se razlikuju - od onih koji nizak krvni tlak ne smatraju bolešću do onih koji ga drže potencijalno ozbiljnim, dobro definiranim stanjem koje zahtijeva liječenje i kontroliranje.

Ukoliko je tlak prenizak, dovoljna količina krvi ne dolazi u sve dijelove tijela - sve stanice ne dobiju dovoljno kisika i hrane te se otpadni proizvodi nedovoljno uklanjaju. Usprkos tome, nizak krvni tlak se općenito smatra ˝boljim˝ nego visok krvni tlak. Zdrave osobe koje unutar normalnih granica imaju niži krvni tlak dulje žive od osoba s višim krvnim tlakom.

Trajno nizak krvni tlak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, tijelo se na njega prilagodilo te često ne uzrokuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada tlaka kad mozak i drugi vitalni organi ostaju bez opskrbe i nemaju vremena za prilagodbu.

U tom slučaju može nastati :

  • - vrtoglavica

  • - omaglice

  • - slabost tijela

  • - poremećaj vida

  • - pa i kratka nesvijest (sinkopa).

PRIMARNA HIPOTENZIJA

Trajno nizak krvni tlak kojem se ne može otkriti uzrok naziva se primarna, idiopatska ili konstitucionalna hipotenzija. Istraživanja pokazuju učestalost ovog stanja u populaciji oko 0.3 - 4 % te dvostruko veću učestalost kod žena. Osim nasljednih čimbenika, istraživanja pokazuju značajan utjecaj geografskog područja, prehrane (osobito količine soli u hrani), tjelesne mase, vježbanja i stresa na krvni tlak.

Definicija niskog krvnog tlaka temelji se na ambulantnim mjerenjima te se često postavlja pitanje koliko su ta mjerenja pouzdana te imaju li ˝bolesnici˝ normalan krvni tlak u svakodnevnom životu. Sam odlazak liječniku je stresan, i nije pouzdano mjerenje krvnog tlaka.
Patofiziološka istraživanja nisu utvrdila poremećaje građe i funkcije krvnih žila te cirkulacije, osim značajno manje brzine kretanja eritrocita.

Jednako kontroverzno kao definicija hipotenzije jest i potreba liječenja: treba li (i kako) liječiti osobe s trajno niskim krvnim tlakom te kako olakšati kliničke simptome i psihosomatski stres kad su prisutni.

KAKO POVISITI TLAK?

Do hipotenzije može doći usred terapije određenim lijekovima, a u tom je slučaju potrebno prekinuti liječenje uz nadzor liječnika.

Za razliku od hipertenzije, osobe s hipotenzijom bi trebale povećati unos soli, a liječnik može odrediti točnu količinu koju ne biste trebali prekoračiti. Također se preporučuje veći unos vode i kofeina kako biste spriječili dehidraciju.

U nekim se slučajevima preporučuju lijekovi kojima se povećava volumen krvi i na taj način povisuje tlak ili pak lijekovi koji ograničavaju širenje krvnih žila.