“Lakše je zdravlje održati nego ga povratiti.” Keneth Cooper

Tjelesna aktivnost je svaki pokret tijela izveden aktivacijom skeletnih mišića, a rezultira potrošnjom energije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ona obuhvaća sve pokrete u svakodnevnom životu, uključujući i posao, rekreaciju te sportske aktivnosti. Za postizanje i očuvanje dobrog zdravlja preporuča se provođenje tjelesne aktivnosti najmanje pola sata nekoliko dana u tjednu (American College of Sports Medicine).Čovjek je u prapovijesti bio fizički aktivan, najviše zbog potrebe za preživljavanjem, međutim kasnije industrijalizacijom promjenio je stil života. Automobili su zamjenili pješaćenje, a pojavom televizije, kompjutera i interneta sve više sjedimo a manje se krećemo. U 20.stoljeću smo liječili tuberkulozu, tetanus, ospice, polio, a danas su najveći uzrok smrtnosti kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti, osteoporoza i pretilost. Loše životne navike, među kojima je naravno i fizička neaktivnost, su rizik za njihov nastanak. Globalni problem je postala pretilost koja zahvaća 45% žena, 65% muškaraca i 22% maloljetnih osoba. Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti su brojni: uspostava/održavanje/povećanje opsega pokreta i snage mišića, bolja koordinacija, izdržljivost, očuvanje samostalnosti, prevencija gubitka koštane mase, izbjegavanje prijeloma, smanjenje krvnog tlaka, bolja prokrvljenost srčanog mišića, popravljanje lipoproteinskog profila, prevencija pretilosti, smanjenje glukoze u krvi, smanjen rizik za nastanak tromboze, koronarne bolesti, ateroskleroze i moždanog udara, bolja ventilacijska funkcija pluća tokom opterećenja, manja psihička napetost, jača otpornost na stres, dok su glavni fiziološki i metabolički rezultati veća količina eritrocita, bolji protok krvi, više sadržaja mioglobina i mitohondrija u mišićnim stanicama, bolja enzimatska aktivnost za aerobnu glikolizu što omogućuje stvaranje adenozintrifosfata za skeletni mišićni rad i lakše dopremanje kisika u tkiva. Za vrijeme i nakon tjelesne aktivnosti u mozgu se luče neurotransmiteri poput noradrenalina i endorfina koji stvaraju ugodu i bolje raspoloženje.Redovitom i pravilnom fizičkom aktivnosti sprječavamo nove pojave dijabetesa tip 2 za 30-50%, a rizik nastanka se smanjuje za 6% na svakih 500kcal izgubljenih tjednim aktivnostima.
Sa životnom dobi i neaktivnosti smanjuje se mišićna masa i funkcija 60% u dobi iznad 80. godina života, dok mirovanjem gubimo 10-15% mišićne mase tjedno ili 1-3% dnevno. Slabiji mišići vode ka lošijoj koordinaciji pokreta te sklonosti padovima i u konačnici nastanku prijeloma. Vježbe zauzimaju bitno mjesto u prevenciji i liječenju osteoporoze jer redovno vježbanje uz dozirano opterećenje poboljšava mineralnu gustoću kosti te sprječava nastanak prjeloma. Čak 30% osoba starijih od 65 god. padne godišnje, a njih 10% završi prijelomom.Bolesti srca i krvožilnog sustava u osoba koje su fizički aktivne (više od 2000kcal tjedno) smanjuje rizik za 1/3 infarkta miokarda, dok kod fizički neaktivnog muškarca srednje dobi rizik se trostruko povećava za pojavu inzulta. Nažalost, danas imamo spremne brojne izgovore za nevježbanje, od premalo slobodnog vremena, neadekvatne opreme i prostora, manjak motivacije, te financija. Međutim, danas se sve više promovira brzo hodanje, trčanje, biciklizam, ples i plivanje kao oblik svakodnevnih aktivnosti. Zamjenimo lift stepenicama, krenimo u dugotrajnu šetnju sa psom, povedimo i prijatelja što će nas dodatno motivirati. Redovitom tjelovježbom ali i pravilnom prehranom smanjujemo rizik za brojne bolesti te sukladno tome i potrebu za uzimanjem lijekova te time utječemo na bolju kvalitetu života.Prema tome, Tisso je još u 18. stoljeću zaključio kako kretanje po svome djelovanju može zamijeniti svaki lijek, ali sva ljekarska sredstva svijeta ne mogu zamijeniti kretanje.