Migrena je kronična, epizodna primarna glavobolja. Simptomi u pravilu traju 4 do 72 sata i mogu biti jaki. Bol je često jednostrana ali ne uvijek, pulsirajuća, pogoršava se s fizičkom aktivnošću i praćena je autonomnim simptomima (npr. mučnina, osjetljivost na svijetlo, zvuk i mirise).

KADA SE MIGRENE JAVLJAJU?

Najčešće se javlja u pubertetu ili adolescenciji, s promjenjivom učestalosti i intenzitetom a obično se rjeđe javlja ili prestaje nakon 50. godine.

Okidački mehanizam za specifični napadaj često nije jasan. Međutim, mnogi potencijalni “okidači“ migrene su identificirani, uključujući crveno vino, preskakanje obroka, trepereće svjetlo, jaki mirisi, promjene vremena, manjak sna, stres i hormoni. Trauma glave, bol u vratu ili disfunkcija temporomandibularnog zgloba ponekad izazove ili pogorša napadaj migrene.

Kolebanje razine estrogena je snažan okidač za migrenu. U mnogih žena migrena započinje tek nakon menarhe, napadaji su jaki za vrijeme menstruacije (menstrualna migrena) a pogoršavaju se tijekom menopauze. Mnoge žene nemaju napadaje migrene za vrijeme trudnoće (ali ponekad dođe do pogoršanja u 1. ili 2. tromjesečju). Oralni kontraceptivi i druga hormonska terapija povremeno provociraju ili pogoršavaju migrenu a povezuju se s moždanim udarom u žena koje imaju migrenu s aurom.

U nekih bolesnika, nekim napadajima migrene prethodi ili se istodobno javlja aura (prodrom) u trajanju od nekoliko minuta do jednog sata (migrena s aurom). Aura najčešće uključuje vidne simptome (uzorci koji podsjećaju na utvrde, tj. fortifikacije—npr. binokularni bljeskovi, lukovi iskričavog svjetla, svijetle cik–cak crtice, skotomi). Trnci i tupi osjećaj boli (u pravilu počinje na dlanu i prelazi na ruku i lice). Neki bolesnici imaju napadaje migrene s aurom uz blagu glavobolju ili bez glavobolje.

KOJI SU SIMPTOMI?

Bol se kreće od umjerene do jake a napadaji traju od nekoliko sati do nekoliko dana, te u pravilu popuštaju ili prestaju kad bolesnik zaspe. Bol može biti obostrana ili jednostrana, najčešće u frontotemporalnoj regiji a po karakteru je pulsirajuća, stezajuća, poput pritiska.

Migrena nije samo glavobolja. Često su izraženi autonomni simptomi poput mučnine (i ponekad povraćanja), fotofobije, fonofobije i osmofobije. Bolesnici navode da imaju poteškoća s koncentracijom za vrijeme napadaja. Rutinska tjelesna aktivnost obično pogoršava migrensku glavobolju; taj učinak, zajedno s fotofobijom i fonofobijom, prisili bolesnike da legnu u mračnu tihu prostoriju za vrijeme napadaja. Jaki napadaji mogu biti potpuno onesposobljavajući, razarajući obiteljski i poslovni život.

Napadaji značajno variraju s obzirom na učestalost i jačinu. Brojni bolesnici imaju nekoliko vrsta glavobolja, uključujući blaže napadaje bez mučnine ili fotofobije; ovi napadaji sliče tenzijskim glavoboljama.

LIJEČENJE

Za neke bolesnike migrena je povremena, podnošljiva poteškoća. Za druge je razorno stanje koje dovodi do učestalih razdoblja onesposobljenosti, gubitka produktivnosti i značajno poremećene kvalitete života. Liječenje stoga ovisi o učestalosti, trajanju i jačini napadaja. Iscrpno objašnjenje naravi migrene pomaže bolesnicima da shvate kako se migrena ne može izliječiti ali se može kontrolirati, što ih onda motivira na bolju suradljivost u liječenju.

Bolesnicima se preporučuje da vode dnevnik glavobolja u kojem bi zabilježili broj i vrijeme napadaja, moguće okidače napadaja i terapijski odgovor. Identificirane okidače treba eliminirati, ako je to moguće. Bihevioralne metode (biofeedback, rješavanje stresa, psihoterapija) se preporučuju kad je stres glavni okidač ili kad bolesnik prekomjerno uzima analgetike.

Obzirom da tijelo tokom noći radi na svom oporavku (rekuperacija mišića i motoričkih funkcija, sinteza proteina), terapeutski učinak Cellianta potiče lakši san, pomaže smanjivanju glavobolja, bolova i problema sa sinusima te pruža osjećaj odmornijih očiju jer Celliant klinički dokazano potiče cirkulaciju, podiže volumen kisika u krvi i potkožnim tkivima do 29% te regulira tjelesnu temperaturu, no isto tako pomaže i kod smanjivanja bolova.