Sudeckova bolest (Sudeckova distrofija) je upalna bolest vezivnoga tkiva i odnosi se na istovrsne promjene koje nastaju najčešće na šaci ili stopalu nakon neke prethodne…

Pretilost je medicinsko stanje u kojem se višak masnog tkiva nakuplja u toj mjeri da može imati negativna utjecaj na zdravlje te dovodi do smanjenja…

Migrena je kronična, epizodna primarna glavobolja. Simptomi u pravilu traju 4 do 72 sata i mogu biti jaki. Bol je često jednostrana ali ne uvijek,…

Kompleksni regionalni bolni sindrom (KRBS) je kronično stanje trajne i onesposobljavajuće boli koje najčešće zahvaća područje ruke ili noge, međutim, može u rijetkim slučajevima zahvatiti i druge dijelove tijela. Ovaj sindrom se najčešće javlja nakon neke ozljede mekog tkiva, kosti ili ozljede živca, premda točan uzrok nastanka još nije u potpunosti razjašnjen. KRBS se može javiti u 2 tipa, najčešće pogađa mlađe osobe, a 2 ili 3 puta se češće javlja među ženama.

Krenuli ste s pripremama za nadolazeće blagdane? Posla imate “preko glave”? Čisti, peri, peglaj, pripremi delicije za blagdane i ugodi bližnjima? Sve to zna biti stresno i zahtjevno, posebice u odmaklim godinama! Ludi shopping za ulovom niskih cijena koji završi umorom, grčevima nogu i bolovima mišića, sklizave ulice koje dovedu često do padova, ozljeda i mogućih lomova, iznenadno ukočenje u leđima, pogoršanje simptoma artritisa ili artroze…sve nam to dodatno oteža pripreme za mirne blagdane u obiteljskom raspoloženju.

Određeni broj godina života s dijagnozom dijabetesa kod nekih ljudi ipak uzrokuje određene karakteristične probleme, primjerice s očima, bubrezima, perifernim živcima na nogama. Različito utječe na raličite ljude, međutim pravilo je jednako za sve : što je bolji nadzor glukoze u krvi, ali i krvnog tlaka i lipida, manji je rizik od kroničnih komplikacija.

Pri rođenju imamo 350 kostiju koja tokom vremena srastaju, te u odrasloj dobi preostanu 206 kostiju te 230 zglobova, koji su prilikom svakodnevnih izazova izloženi velikom stresu. Vezano uz ovu činjenicu statistika kaže da su bolesti koštano-zglobnog sustava među najčešćim razlozima za posjet liječniku u razvijenim zemljama. Učestalost ovih bolesti može se objasniti sve dužim životnim vijekom , ali i suvremenim nezdravim načinom života te štetnim utjecajima iz okoline. Zglob je spoj dvaju kosti prekriven zglobnom hrskavicom. S obzirom na različite vrste zglobova (kutni, ravni, sedlasti, jajoliki..) imamo različite funkcije u zglobu odnosno pokrete. Rame i kuk su veliki korijenski zglobovi iznimne pokretljivosti, ali na uštrb stabilnosti. Koljeno i lakat su složeni zglobovi okruženi brojnim strukturama. Stabilnost zgloba osiguravaju pasivni i aktivni stabilizatori. Pasivni su ligamenti, tetive, meniskusi, zglobna čahura, a aktivni mišići. Sinovijalna tekućina unutar zglobne čahure podmazuje i hrani hrskavicu kako ne bi došlo do oštećenja posebice prilikom opterećenja. Hrskavica je mekši dio kostura, nalik gumi građen od hrskavičnih stanica povezanih elastinom i hijalinom. Glukozamin, hijaluronska kiselina i kondroitin sulfat čine osnovni sastav hrskavice i sinovijalne tekućine. Sintetiziramo ih sami, ali se mogu unositi i hranom i suplementima.

Odabir jastuka je bitna stvar o kojoj ovisi naš san i kako ćemo se osjećati tokom dana, a toga vrlo vjerojatno nismo ni svjesni.Ili jesmo?

Što je kolesterol?Kolesterol je masnoća, molekula slična molekuli masne kiseline, organizmu je nužan za normalno i zdravo funkcioniranje. Prisutan je u svakoj stanici, sastojak je krvi i ljudskog tijela. Bez kolesterola ne bismo mogli živjeti jer je potreban za mnoge metaboličke procese i izmjenu tvari. Bez kolesterola ni ljudski mozak ne može funkcionirati. Nužan je u procesu stvaranja spolnih hormona pa bez njega ne bi bilo testosterona, estrogena ni hormona nadbubrežne žlijezde. U tijelu se putem krvi prenosi u formi lipoproteina, koji sadrži još i trigliceride, poseban tip proteina : apoproteini i fosfolipidi. Nastaje u jetri, ali se u određenoj količini unosi u organizam hranom. Razgradnjom kolesterola u jetri nastaju žučne kiseline neophodne za varenje masti iz hrane unesene u organizam, te se luče u probavni trakt. Kolesterol iz krvi se nakuplja na zidovima krvnih žila koje odvode krv iz srca, čime nastaje ateroskleroza dovodeći do sužavanja ili čak začepljenja krvih žila.