Što je kolesterol?Kolesterol je masnoća, molekula slična molekuli masne kiseline, organizmu je nužan za normalno i zdravo funkcioniranje. Prisutan je u svakoj stanici, sastojak je krvi i ljudskog tijela. Bez kolesterola ne bismo mogli živjeti jer je potreban za mnoge metaboličke procese i izmjenu tvari. Bez kolesterola ni ljudski mozak ne može funkcionirati. Nužan je u procesu stvaranja spolnih hormona pa bez njega ne bi bilo testosterona, estrogena ni hormona nadbubrežne žlijezde. U tijelu se putem krvi prenosi u formi lipoproteina, koji sadrži još i trigliceride, poseban tip proteina : apoproteini i fosfolipidi. Nastaje u jetri, ali se u određenoj količini unosi u organizam hranom. Razgradnjom kolesterola u jetri nastaju žučne kiseline neophodne za varenje masti iz hrane unesene u organizam, te se luče u probavni trakt. Kolesterol iz krvi se nakuplja na zidovima krvnih žila koje odvode krv iz srca, čime nastaje ateroskleroza dovodeći do sužavanja ili čak začepljenja krvih žila.
Kolesterol je netopiv u vodi. Postoje dva tipa lipoproteina:1. Štetni lipoproteini (lipoproteini niske gustoče – LDL, lipoproteini vrlo niske gustoće – VLDL, VLDL rezidue), odgovorni za nakupljanje kolesterola na stijenkama krvnih žila.2. Korisni lipoproteini (lipoproteini visoke gustoče – HDL) koji uklanjaju kolesterol sa zidova krvnih žila.

Kada su povišene vrijednosti kolesterola u krvi?Ukoliko su vrijednosti kolesterola u krvi visoke govorimo o hiperkolesterolemiji, pa se kolesterol počinje nakupljati na zidovima krvnih žila. Upravo hiperkolesterolemija je najvažniji čimbenik rizika za brzi razvoj ateroskleroze. Do povećane vrijednosti kolesterola u krvi može dovesti preobilna ishrana, bolesti tipa dijabetesa i štitne žlijezde te neki lijekovi. Ukoliko govorimo o izuzetno teškoj hiperkolesterolemiji, ona je rezultat genetike što može rezultirati fatalnim infarktom miokarda čak i u djetinjstvu.Nastajanje i eliminacija kolesterola kod zdravih ljudi je regulirana na način da ne dolazi do akumulacije u organizmu. Regulacija služi za održavanje što viših vrijednosti HDL kolesterola i što nižih vrijednosti štetnih lipida u krvi. U nekim slučajevima (dislipidemije) regulacija je narušena što rezultira povišenim vrijednostima u krvi.
Normalne vrijednosti kolesterola u krvi su:- Ukupni kolesterol u krvi : niži od 5mmol/L- LDL kolesterol : niži od 3 mmol/L- Trigliceridi : niži od 1.7 mmol/L- HDL kolesterol : kod muškaraca viši od 1 mmol/L kod žena viši od 1.2 mmol/L
Ciljne vrijednosti kolesterola u krvi kod pacijenata sa kardiovaskularnom bolešću, dijabetesom ili značajno povišenim vrijednostima lipida su čak i niže :- Ukupni kolesterol : od 4.5 mmol/L ili 4 mmol/L ako je moguće- LDL kolesterol niži od 2.5 mmol/L ili 2 mmol/L ako je moguće.Da bi nalaz bio relevantan, prilikom određivanja vrijednosti kolesterola u krvi valja se pridržavati sljedećeg :- 48 sati prije uzimanja uzorka krvi izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost, ne uzimati alkohol,- 24 sata prije uzimanja uzorka krvi jesti uobičajene obroke, ali ne premasne,- 12 sati prije uzimanja uzorka krvi ne jesti nikakvu hranu, ne piti alkohol, kavu i ne pušiti, voda je dopuštena,- vađenje krvi treba odgoditi za barem osam tjedana ako smo preboljeli akutni infarkt srca, akutnu bakterijsku ili virusnu infekciju, imali tešku traumu ili kiruršku operaciju.Bilo kakvo odstupanje vrijednosti kolesterola u krvi od granica normale nije dobro, nije dobro ako ga ima previše, ali nije dobro ni ako ga je premalo. S niskim razinama kolesterola čovjek se može osjećati loše, a istraživanja su pokazala da nizak kolesterol utječe na smanjenje serotonina, odgovornog za dobro raspoloženje, pa posljedično može doći do depresije i agresivnosti. Pokazalo se da postoji povezanost između preniske razine kolesterola i veće učestalosti raka debelog crijeva i oštećenja jetre. Česta greška kod pacijenata je prekid liječenja nakon sniženja vrijednosti kolesterola lijekovima. Svaka odrasla osoba bi trebala znati svoje vrijednosti te ukoliko je normalna kontrola je potrebna svakih pet godina, no ako je visoka potrebne su puno češće kontrole. Češća kontrolna mjerenja su potrebna i kod odraslih osoba koje imaju jedan ili više faktora za razvoj ateroskleroze.Dislipidemije nisu rijedak metabolički poremećaj jer veliki broj osoba preko 40 godina starosti ima povišen kolesterol. Veću sklonost za povišene vrijednosti kolesterola imaju muškarci te žene kod kojih je nastala preuranjena menopauza. Estrogen (ženski spolni hormon) općenito smanjuje koncentraciju kolesterola u krvi, dok androgeni (muški spolni hormoni) povećavaju vrijednosti LDL kolesterola u krvi.
Kako povišeni kolesterol utječe na krvne žile?Za negativan utjecaj na krvne žile izuzetno je važan LDL kolesterol, karakteriziran visokim udjelom slabo vezanog kolesterola koji se prenosi prema stanicama organizma. Kada stigne do stijenke arterija, kolesterol se odlaže na nju te daljnjim taloženjem kalcija i triglicerida nastaje čvrsta masa koja se naziva aterosklerotski plak. Postupnim povećanjem plakova sužava se lumen arterija, a posljedica je lošija opskrba tkiva krvlju i kisikom. Važno je znati da HDL vraća kolesterol u jetru iz tkiva i smatra se zaštitnim lipoproteinom, tj. za razliku od LDL-a, poželjno je da je njegova koncentracija u krvi viša. Uz povišen nalaz HDL-a smanjen je rizik od krvožilnih bolesti.Što je ateroskleroza?Ateroskleroza je najčešća i najozbiljnija bolest u skupini bolesti zvanoj arterioskleroze – općeniti pojam za više bolesti u kojima arterijska stijenka postaje stanjena i manje elastična. Ateroskleroza je sporo napredujuća bolest kod koje dolazi do nakupljanja masnih supstanci, kolesterola, dijelova mrtvih stanica i kalcija u unutarnji zid arterije. Te aterosklerotične naslage nazivaju se ateromi ili plakovi (franc. plaque – ploča, jer na stijenci žile aterosklerotične naslage izgledaju kao masne ploče). Riječ ateroskleroza potječe od grčke riječi athera što znači kaša i riječi skleros što znači otvrdnuo, jer je zbog veziva stijenka žile na tom mjestu tvrđa i rigidnija, osobito ako se kalcij odlaže u aterom. Ateroskleroza je tihi ubojica, napreduje sporo i sigurno, a simptome daje tek u odmakloj fazi bolesti. Ateroskleroza može zahvatiti arterije mozga, srca, bubrega, drugih vitalnih organa te ruku i nogu. Kada se ateroskleroza razvije u arterijama koje opskrbljuju mozak (karotidne arterija) može doći do moždanog udara, no ukoliko zahvati arterije koje opskrbljuju srce (koronarne arterije) može nastupiti srčani udar (infarkt miokarda) te u arterijama nogu gdje može uzrokovati propadanje tkiva (gangrene) cijele ili dijela noge.Ateroskleroza je najčešće oštećenje arterija, pa su ona i bolesti koje nastaju kao njena posljedica, kao bolesti srca i krvnih žila, vodeći uzroci smrti i veliki javnozdravstveni problem ne samo u Hrvatskoj već i u većini zemalja svijeta. Točni epidemiološki podatci o aterosklerozi zapravo ne postoje jer se svi epidemiološki podatci odnose na njene kliničke posljedice, kao što su koronarna bolest srca, odnosno ishemijska bolest srca, infarkt srčanog mišića, tranzitorne ishemijske atake, moždani udar, intermitentne klaudikacije (šepanje pri hodu zbog boli u nogama) i gangrena zbog aterosklerotičnih promjena perifernih arterija nogu.

Koji su uzroci?Ateroskleroza započinje kada jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca, koja se zovu monociti, prodru iz krvne struje u stijenku arterije i tamo se preobraze u stanice koje nakupljaju masni materijal. S vremenom, ti masnoćom nakrcani monociti spajaju se dovodeći do zadebljanja koja su poput krpica razasuta ispod unutarnje ovojnice arterijske stijenke. Svako zadebljano područje (aterosklerotski plak ili aterom) se puni mekom tvari poput sira, koja se sastoji od različitih masnih materijala, a ponajviše od kolesterola, glatkih mišićnih stanica i stanica vezivnog tkiva. Ateromi mogu biti razasuti po srednje velikim i velikim arterijama, ali obično se stvaraju na mjestima gdje se arterije granaju, vjerojatno zbog trajne turbulencije krvi koja se događa na tim mjestima. Upravo ta mjesta su izložena trajnim udarima krvne struje u arterijsku stijenku, što čini takva mjesta prigodnim za stvaranje ateroma. Arterije gube svoju elastičnost, a promjer im se sužava kako ateromi rastu. S vremenom se u njima nakuplja kalcij, pa postaju krhki i mogu puknuti (ruptura plaka). Tada krv može ući u puknuti aterom i širiti ga, uslijed čega se arterija još više sužava. Puknuti aterom može izbaciti svoj sadržaj u lumen arterije, što može biti triger za stvaranje ugruška (tromba). Ugrušak može još više suziti arteriju ili je čak i začepiti (tromboza) na tom mjestu ili se može otkinuti i nizvodno začepiti arteriju (embolija).
Koji su simptomi ateroskleroze?Ateroskleroza se obično ne dijagnosticira dok ne nastane kritična stenoza (suženje), tromboza (začepljenje krvne žile ugruškom nastalim otrgnućem ateroma), aneurizma (rascjep stijenke arterije) ili embolija (zaustavljanje ugruška u plućima). Simptomi bolesti se obično postupno razvijaju kako raste aterom i zatvara lumen krvne žile. Prvi simptom suženja arterije može biti bol ili grč kada opskrba krvlju ne može zadovoljiti potrebe tkiva za kisikom. Primjerice, može se manifestirati stezanjem srčanog mišića u fizičkom naporu (angina pectoris) ili bolnim pulsacijama u ekstremitetima (intermitentna klaudikacija). Ukoliko nastane naglo začepljenje velike arterije i simptomi se razvijaju naglo, na primjer cerebrovaskularni inzult – moždani udar nastao začepljenjem krvne žile u mozgu ugruškom nastalim otrgnućem ateroma.

Koji su čimbenici rizika?Rizični čimbenici za nastanak ateroskleroze su:- visok krvni tlak – hipertenzija,- visoke vrijednosti kolesterola – hiperkolesterolemija,- visoke vrijednosti triglicerida,- povišena razina lipoproteina niske gustoće (LDL),- snižena razina lipoproteina visoke gustoće (HDL),- koronarna bolest srca u obitelji,- pušenje,- dijabetes (šećerna bolest),- prekomjerna tjelesna težila i pretilost (posebice centralnog tipa gdje se masno tkivo nakuplja unutar trbušne šupljine),- fizička neaktivnost.Muškarci imaju veći rizik od žena, ali nakon menopauze rizik se u žena ipak povećava i na kraju izjednačava s onim u muškaraca. Na neke od njih ne možemo utjecati (spol, dob, nasljedna bolest), dok druge (visok krvi tlak, dijabetes, pušenje, fizička neaktivnost, pretilost) možemo kontrolirati sa adekvatnim načinom života ili lijekovima.
Možemo li smanjiti rizik ateroskleroze snižavanjem vrijednosti kolesterola?Istraživanja su pokazala kako snižavanjem vrijednosti kolesterola u krvi značajno se usporava razvoj ateroskleroze i samim time smanjuje rizik od infarkta miokarda, moždanog udara i poremećaja arterijske cirkulacije u nogama. Sniženje vrijednosti kolesterola za 1% rezultira smanjenjem rizika od infarkta miokarda za 2.5%, ali i do smanjenog rizika od moždanog udara i opstrukcije krvnih žila u donjim ekstremitetima.
Dijagnostika i probirKlinički pregled je veoma bitan u postavljanju dijagnoze. Ovisno o rezultаtima fizičkog pregled, liječnik može predložiti jedan ili više dijаgnostičkih testovа, uključujući:- analize krvi koje mogu pokazati povišen nivo lipida, kolesterolа i glukoze u krvi,- doplerska ultrasonografija pokazuje razliku u protoku krvi kroz krvnu žilu definiranu različitim bojama na ekranu,- elektrokаrdiogrаm (EKG) može pokazati znakove loše prokrvljenosti srčanih arterija u vidu smanjene kontraktilnosti mišića, ali i strukturnih promjena na srcu,- test opterećenja srca (ergometrija) na pokretnoj traci, ili biciklu pokazuje stupanj tolerancije napora i često je pokazatelj promjena na krvnim žilama srca,- koronarna angiografija (kontrastno snimanje krvnih žila) i periferna angiografija pokazuju stupanj prohodnosti arterija na srcu i perifernim dijelovima tijela,- kompjuterizirana tomografija i nuklearna magnetna rrezonanca također mogu dati detaljne slike promjena na krvnim žilama.
Prevencija i liječenje aterosklerozeU cilju sprječavanja nastanka ateroskleroze osoba treba ukloniti čimbenike rizika: visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, pušenje, gojaznost i fizičku neaktivnost. Prevencija se može sastojati od smanjenja vrijednosti kolesterola, sniženja krvnog tlaka, prekida pušenja, smanjenja tjelesne težine i započinjanja programa tjelovježbe. Poduzimajući korake za postizanje jednog cilja pomaže se i u ostvarenju drugih. Tjelovježbom osoba može smanjiti tjelesnu težinu, što ujedno pomaže smanjiti i razinu kolesterola u serumu i sniziti krvni tlak. Prestanak pušenja pomaže smanjenju kolesterola u krvi i sniženju krvnog tlaka. U ljudi koji inače imaju povišeni rizik za srčanu bolest pušenje predstavlja trajnu opasnost. Pušenje cigareta smanjuje razinu “dobrog kolesterola” (kolesterol visoke gustoće ili engl. High Density Lipoprotein cholesterol ili HDL kolesterol), a povisuje razinu “lošeg kolesterola” (kolesterol niske gustoće ili eng. Low Density Lipoprotein cholesterol ili LDL kolesterol). Pušenje također povisuje razinu ugljičnog monoksida u krvi, koji povisuje rizik oštećenja unutarnje ovojnice arterijske stijenke. Pušenje, nadalje suzuje arterije koje su ionako već sužene radi ateroskleroze i tako dodatno smanjuje dotok krvi u tkiva. Pušenje također povećava sklonost zgrušavanja krvi i rizik periferne arterijske bolesti, koronarne arterijske bolesti, moždanog udara i zatvaranja arterijskih premosnica (bypass) nakon operacije.Pušačev rizik za nastanak koronarne bolesti je izravno povezan s brojem popušenih cigareta u toku dana. Ljudi koji prestanu pušiti imaju samo polovinu rizika ljudi koji su nastavili pušiti, bez obzira koliko su dugo pušili prije prestanka. Prestanak pušenja također smanjuje rizik od smrti nakon operacije premoštenja na koronarnim arterijama ili nakon preboljelog srčanog udara. Lijekovi protiv masnoća u krvi (statini) koriste se za smanjivanje vrijednosti (LDL) kolesterolа, što može usporiti ili zаustаviti gomilаnje mаsnih nаslаgа u аrterijаmа. Povećаvаnje HDL kolesterolа, može pomoći prilikom liječenja ateroskleroze.Aspirin u malim dozama pomaže sprečiti stvaranje trombotskih masa i komplikacija ateroskleroze. Betа blokаtori smаnjuju frekvenciju srcа i krvni tlak, smаnjujući potrošnju srcа i često ublаžavaju simptome bolа u grudimа. Smаnjuju rizik od infarkta srca i problemа sa ritmom srcа. ACE inhibitori mogu pomoći usporiti progresiju аteroskleroze smаnjenjem krvnog tlaka. Antagonisti kalcija snižavaju krvni tlak i koriste se za liječenje аngine pektoris. Diuretici smanjivanjem volumena cirkulirajuće tekućine smanjuju povišeni krvni tlak. Ponekad je neophodno i kirurško liječenje u vidu endarterektomije (vađenje plaka iz arterije na mjestu kritičnog suženja) ili bajpas operacije.
Ukratko, najbolje liječenje ateroskleroze predstavlja prevencija. Kada ateroskleroza postane tako izražena da uzrokuje komplikacije, liječnik treba liječiti nastale komplikacije―anginu pektoris, srčani udar, nepravilni srčani ritam, zatajenje srca, zatajenje bubrega ili zatvorene periferne arterije